Vrste brušenja
Pri kupnji noža često se uzimaju u obzir različiti parametri, kao što su materijal čelika, duljina oštrice, kakva je futrola noža i slično. No često se zaboravlja na tako važnu stvar kao što je brušenje. Netko se nad time niti ne zamisli, a netko drugi ne zna odlučiti je li bolji plosnati, šuplji, scandi... Kao i u svemu, svaka vrsta brušenja ima svoje prednosti i nedostatke. U ovom članku pokušat ćemo ih sažeti na najjednostavniji način.
Plosnato (flat)
Brušenje se ravnomjerno sužava od leđa oštrice prema oštrici i završava fazetom. Radi se o najjednostavnijem i trenutno najraširenijem tipu brušenja. To je zlatna sredina između otpornosti i sposobnosti rezanja. Nije slučajno da gotovo svi kuhinjski noževi na svijetu imaju upravo plosnato brušenje. Da ne biste mislili, ovaj tip nije pogodan samo za rezanje i sjeckanje, može podnijeti mnogo više. No za najteže zadatke ipak su prikladniji drugi tipovi brušenja. Plosnato brušenje posebno vole tvrtke Spyderco (na slici Endura 4), Böker Plus Rold je pak odličan primjer da se plosnato brušenje ne može zanemariti ni kod velikih, outdoor noževa.
 |
 |
| Spyderco Endura 4 | Böker Plus Rold |
Djelomično plosnato (partial flat)
Radi se zapravo o istom brušenju kao plosnato, samo s razlikom da se ne počinje sužavati odmah od leđa oštrice, već malo niže. Time se dobiva malo veći kut brušenja, a time i veća otpornost. No praktički je to zanemariva razlika i radi se više o dizajnerskoj stvari. Može se smatrati međustupnjem između plosnatog i sabljastog brušenja. Idealni primjer takvog noža je popularni Benchmade Bugout, ili Muela Rhino
 |
 |
| Benchmade Bugout | Muela Rhino |
Sabljasto (saber)
Kao što je gore spomenuto, sabljasto brušenje je vrlo slično djelomično plosnatom brušenju, samo s razlikom da se sužavanje počinje još niže. Time je oštrica nešto deblja i dobiva nešto više na otpornosti, no istovremeno gubi na sposobnosti rezanja. Zato je ovo brušenje popularno uglavnom kod vojnih / taktičkih noževa. Razlika između sabljastog i djelomično plosnatog brušenja je minimalna i teško je odrediti o kojem se od njih radi, a također svaki proizvođač koristi drugačiju oznaku. Bit je u tome da što niže na oštrici prelazi ravnina u kosinu, to će oštrica biti čvršća i istovremeno manje sposobna za rezanje. Naravno, treba uzeti u obzir i ukupnu širinu i materijal oštrice. Kao primjer dobro će poslužiti Uton od Mikova, ili Böker Plus Strike.
 |
 |
| Mikov Uton | Böker Plus Strike |
Šuplje (hollow)
Šuplje brušenje ima konkavnu krivulju od mjesta gdje počinje samo brušenje do oštrice i završava fazetom. Ponekad je teško golim okom odrediti radi li se o šupljem brušenju. Kao pomoć može vam poslužiti odraz svjetla. Ako se odraz svjetla savija kada pomičete oštricu, radi se o šupljem brušenju. Prednosti i namjena ovog brušenja su jasne – rezanje, sjeckanje. To je upravo ono u čemu ovaj tip briljira i neprevaziđen je. Nije slučajno da ovaj oblik imaju sve britve za brijanje. Također je vrlo popularan kod lovačkih noževa za skidanje kože i rad s mesom. Time što je oštrica izrazito sužena, također je i oslabljena te nije prikladna za zahtjevne zadatke jer se može lakše oštetiti. Na slikama su Kizlyar Supreme Colada i britva Böker Manufaktur Solingen King Cutter.
 |
 |
| Kizlyar Supreme Colada | Böker Manufaktur Solingen King Cutter |
Konveksno (convex)
Konveksno, odnosno ispupčeno oštrenje ima konveksnu krivulju od leđa oštrice do same oštrice. Ovo brušenje nema dodatnu fazetu, jer brušenje glatko prelazi do same oštrice. Prednost ovog brušenja je ogromna otpornost, jer je cijela oštrica zbog ispupčenog oblika robusnija. Noževi s ovakvim brušenjem najpopularniji su za bushcraft. Slabija strana ovog brušenja je sjeckanje. Ono čega se ljudi često boje kod konveksnog brušenja je njegovo oštrenje. No ako znate kako to učiniti, nema razloga za strah, ali to ćemo objasniti u sljedećem članku. Vjerojatno najpoznatiji nož s konveksnim brušenjem je Fallkniven F1. Na drugoj slici je Real Steel Bushcraft Plus Scandi.
 |
 |
| Fallkniven F1 | Real Steel Bushcraft Plus |
Skandinavsko (scandi)
Scandi brušenje izgleda ravno kao sabljasto, samo s razlikom da nije završeno fazetom. U ovom slučaju može se reći da je scandi brušenje jedna velika fazeta. Slično kao konveksno brušenje, vrlo je otporno i također je izvrsno za rad s drvetom. Još jedna velika prednost je što se može lako naoštriti na kamenu i ne zahtijeva posebne vještine. Ono što je svakako nedostatak, ako vam se slučajno ošteti oštrica i želite zadržati brušenje, za njegovu popravku morate ukloniti prilično puno materijala s oštrice. Scandi brušenje se najčešće koristi na radnim i outdoor noževima. Najpoznatiji noževi s ovim brušenjem su svakako Morakniv. Na slici je vjerojatno najpoznatiji Morakniv Companion i najrobustniji Morakniv Garberg.
 |
 |
| Morakniv Companion | Morakniv Garberg |
Sažetak i zaključak
Ne može se reći da je jedan tip brušenja u svemu bolji od ostalih. Svaki od njih briljira u nečemu drugom. Razjasnite si, dakle, za koje zadatke nož primarno treba služiti i birajte prema tome. Ako to još dobro kombinirate s debljinom oštrice i njenim materijalom, vjerujem da ćete uspjeti odabrati najidealniji nož. Nadamo se da će vam ovaj članak pomoći pri odabiru sljedećeg noža, no ako ipak ne budete znali kako odabrati, slobodno se obratite nama i mi ćemo vam rado pomoći sa svime.
